Ivo Dužević

(vidjeti sav sadržaj moguće je samo uz pretraživač Mozilla FF)

subota, 3. rujna 2011.

O tzv. "Povorci ponosa", drugačije

16. lipnja 2011. imao sam rijetku priliku o tzv. "Povorci ponosa" javno iznijeti drugačije mišljenje od onog što nam se danas sustavno nameće kao prevladavajuće. Dogodilo se to u prilici predstavljanja knjige "Marketing zla" u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Moje izlaganje su u emisiji HRT-a "Mir i dobro" zgusnuli u samo nepunu minutu ali imajući u vidu sveopći nadzor nad priopćavalima, i to je nešto.




petak, 20. svibnja 2011.





General Ante Gotovina
Junak Domovinskog rata

Najava slijedeće Govornice

"Masoni su svjetska tajna udruga koja upravlja svim područjima života, novčarstvom, gospodarstvom i politikom, ljude i narode oblikuje kroz umjetnost i osjećajno i duhovno i svjetonazorski. Oni upravljaju svakim vidom naših života, radom, obrazovanjem, zabavom. Sila je to koja potiče mnoštvena klanja u nizu ratova, uključujući i I. i II. Svjetski. Sljedba je to koja se klanja jedino Sotoni". Tako će reći neki. Drugi su pak uvjereni kako je masonerija "dobrotvorno društvo dokone, uglavnom prebogate svjetske elite, koju na djelovanje potiče želja da pomognu siromašne i riješe svjetske probleme". I što je i gdje je onda istina? Kakav je odnos masonerije i Hrvatske? Koji su Hrvati bili masoni u prošlosti a koji su sada? Može li mason istovremeno biti i domoljub i katolik ili je on nužno izdajnik i sotonist? Koliko masoni danas upravljaju hrvatskom politikom? Što je to "međunarodna zajednica" i odakle tolika odbojnost prema hrvatskoj neovisnosti i slobodi? O svemu tome razgovarat ćemo ovaj put sa našim uvodničarom koji je o masoneriji i prešućenoj hrvatskoj povijesti napisao niz knjiga: "Vladari svijeta", "Kletva kralja Zvonimira", "U klopci demona", "Masoni protiv Hrvatske" kao i onu po kojoj smo ovaj put i naslovili Govornicu, "Masoni i okultisti".

petak, 8. travnja 2011.

Nedavno smo na HRT-u mogli vidjeti nizanku "Ognjevi s neba" a koja je po prvi put prikazala savezničko bombardiranje velikog broja gradova i mjesta u NDH. Do sada to baš i nije bila zabranjena tema ali je, čini se ipak zapostavljana i suzbijana. Rušenje gradova i ubijanje civila je naravno zločin, ali kad se ubija Hrvate onda se nađe puno onih "ali". Tako je to bilo tada a tako je, na žalost, i danas. Povijest nam se ponavlja jer iz nje, čini se, nismo ništa naučili. A da bi pouku ipak izvukli, nužno je znati što se uopće dogodilo. Sama razaranja nam je približila spomenuta nizanka ali je šire surječje, razloge, planove i naredbodavce od nas Hrvata "gromoglasno" prešutjela. Ove događaje ali i vlastito razumijevanje ove dugo prešućivane teme približit će nam naš uvodničar. Svoje viđenje s nama će podijeliti i oni koji su te strahote proživjeli i preživjeli.

Pozivamo sve ljude dobre volje bez obzira na stranačku pripadnost, odnos prema nacionalnom ili svjetonazor, na otvoreni razgovor.

Također, molimo one koji bi bili voljni biti uvodničarem na nekoj od budućih govornicâ, da se jave voditelju tribinâ, dr. Ivi Duževiću E-poštom na ivo.duzevic[pri]
net.hr ili na tel. 611-827. One koji bi htjeli primati pozive, molimo da pošalju vlastite E-adrese.

srijeda, 1. prosinca 2010.

Iduća Govornica

Od 15. studenog do 15. prosinca mjesec je borbe protiv bolesti ovisnosti. U ovom razdoblju naša je pažnja više nego inače usmjerena na ovaj teški poremećaj i njegove posljedice kako za društvo u cjelini tako i za pojedinca i obitelj. Postoji više pristupa poremećaju. Ćudoredni pristup težište stavlja na ne/odgovornost samog ovisnika kojemu da je jedini cilj vlastito zadovoljstvo uz potpuno zanemarivanje štetnih posljedica po samog ovisnika ali i ravnodušnost prema patnji bližnjih. Drugi pristup polazi od ovisnosti kao bolesti. Ovisnika se ne smatra odgovornim za poremećaj zbog dijelom nasljedne uvjetovanosti. Na taj način kod ovisnika se umanjuje osjećaj krivnje koji nužno prati ranije spomenuti moralni pristup. Treći pristup je psihodinamski koji je usmjeren prema psihologijskim uzrocima poremećaja. Koliko bolest ovisnosti može biti posljedica drugih psihijatrijskih poremećaja, kronične tjeskobe ili depresije npr.? Koliko je to pitanje poremećenog samopoštovanja ili pak neuspjeli pokušaj prilagodbe na okolinu koja se stalno i korijenito mijenja? U kojoj mjeri i okolnosti iz djetinjstva mogu utjecati na pojavu poremećaja? U boljem razumijevanju ovih okonosti pomoći će ovaj put voditelj Govornice dr. med. Ivo Dužević, psihijatar i psihoanalitički psihoterapeut.

Pozivamo sve ljude dobre volje bez obzira na stranačku pripadnost, odnos prema nacionalnom ili svjetonazor, na otvoreni razgovor.

Također, molimo one koji bi bili voljni biti uvodničarem na nekoj od budućih govornicâ, da se jave voditelju tribinâ, dr. Ivi Duževiću na E-naslov Ivo.Duzevic[pri]xnet.hr ili na tel. 611-827.

Pratitelji